ĐAKOVAČKI VEZOVI
Đakovački vezovi danas su dobro poznata i afirmirana manifestacija izvornog narodnog folklora.
Prvi Đakovački vezovi održani su 2. i 3. srpnja 1967. godine kao specifična prigodna turističko-kulturna manifestacija u povodu Međunarodne godine turizma. Inicijator za osnivanje Đakovačkih vezova bio je dr. Zvonimir Benčević, a već prva manifestacija doživjela je velik uspjeh kod ljudi iz Slavonije, ali i šire.
Glavna manifestacija Đakovački vezovi održava se svake godine u srpnju. Tu se izvodi izvorni folklor prije svega Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema te drugih krajeva Hrvatske uz prateće priredbe – otvorenje raznih izložbi, konjičke priredbe te druge kulturne i turističke priredbe.
Svakog ljeta posebno je živo na Đakovačkim vezovima, najvažnijoj smotri hrvatskoga folklornog stvaralaštva koja okuplja na desetke tisuća sudionika.
Održavaju se i razne folklorne priredbe kao što su Mali vezovi, pučko crkveno pjevanje, svečano otvorenje, Đakovština u pjesmi i plesu, gosti u pjesmi i plesu, svečana povorka ulicama Đakova, Međunarodna smotra folklora, Smotra folklora Hrvatske, Smotra folklora Slavonije i Baranje te program zatvaranja ''Slavonijo zemljo plemenita'' uz izbor najbolje nošenog narodnog ruha. Izbor djevojke i snaše (izbor momka uvodi se kasnijih godina) u najljepšoj nošnji sastavni je dio Vezova od početka, 1967. godine.
U sklopu Đakovačkih vezova održava se i Bonavita u Trnavi – natjecanje nategača i dodjeljivanje nagrada najboljim vinima, zatim izložba i degustacija kruškovače-vilijamovke te gastrofest: kulinijada, degustacija i konzumacija fiša i čobanca.
Ljubitelji konjičkog sporta zadovoljstvo nalaze na hipodromu gdje se svake godine održava međunarodno konjičko natjecanje.
Sva događanja na Đakovačkim vezovima predstavljena su u ''Reviji Đakovačkih vezova'' koja izlazi od 1970. godine.
U Đakovačkim vezovima sudjeluje cijeli grad, a manifestacija je dobila međunarodnu turističku Povelju FEST-a (Europske federacije turističkih novinara sa sjedištem u Rimu) Zasluge za turizam u 2005. te godišnju turističku nagradu ''Anton Štifanić'' za 2007. godinu
Uz bogatu izdavačku djelatnost do današnjih dana Đakovački vezovi prerasli su u jednu od najvećih manifestacija ovakve vrste u Hrvatskoj.
Organizatori manifestacije su Grad Đakovo i Turistička zajednica Grada Đakova.
Na tisuće narodnih nošnji izvučenih iz škrinje zaborava, na tisuće sudionika iz Slavonije i Baranje, cijele Hrvatske, Europe, ali i svijeta donose nam pjesme, plesove i običaje svojih zavičaja već niz desetljeća u Đakovo. Od 1967. godine ovdje u srcu Slavonije okupljaju se konjanici i ponosni Šokci u svatovskim zapregama oživljavajući uspomene iz davnih vremena.
Dolaze ovdje kulinari i proizvođači slavonskih delicija, vinari sa svojim najboljim vinima da bi pokazali bogatstvo slavonskoga kraja. Likovni umjetnici žele pokazati svoje najbolje radove, a najbolji orguljaški glazbeni virtuozi žele svoje znanje i umijeće pokazati na orguljama u katedrali bazilici Sv. Petra u Đakovu i čuti kako se ti čarobni, ugodni i opijajući zvuci šire prostranom i akustičnom katedralom.
Skupi se u Đakovu svake godine početkom srpnja mnoštvo ljudi sa svih krajeva svijeta, a tih dana broj žitelja u gradu se udvostruči. Tjedan dana cijeli grad živi u tom duhu jer se održavaju nadaleko poznati Đakovački vezovi. Đakovačke ulice i trgovi, postaju pretijesni za primiti ovako veliko mnoštvo, pa se dio programa seli u prostrani, hladovinom stoljetnih krošnji prekriveni i amfiteatralnom pozornicom obogaćeni Strossmayerov park. Sa ponosom treba istaknuti da je ova turističko kulturna manifestacija objedinila tri tradicije ovoga kraja; folklora, gastronomije i uzgoja konja.
Đakovački vezovi su osnovani 1967. godine povodom međunarodne godine turizma. Uz bogatu izdavačku djelatnost do današnjih dana prerasli su u jednu od najvećih manifestaija ovakve vrste u Hrvatskoj. Organizatori manifestacije su Grad Đakovo i Turistička zajednica Grada Đakova.
Info:djakovacki-vezovi.hr
ĐAKOVAČKI BUŠARI
U vrijeme kada zimska hladnoća okuje naše gradove i sela na ulicama snježnog Đakova, koncem siječnja i početkom veljače, svi i mlado i staro, znaju da je vrijeme…
Vrijeme je obaveznog ludovanja pod maskama! Karnevalsko ludilo je počelo!
Patuljci, vesele kućice, kauboji, Indijanci, gusari, mornari, avijatičari, Asterix i Obelix te druga čudna bića…granice se brišu jer je vrijeme Đakovačkih bušara.
Sve probleme i brige treba izbaciti iz sebe… i tako do Korizme, jer kao što pjesma kaže: ''Poklade su da se momci 'lole', a Korizma da se babe mole.''
Počevši od povijesti kada su u to pokladno vrijeme u đakovačkom kraju maskirani bušari obilazili po kućama i domaćinima izvodili kojekakve dosjetke i pjesme a od domaćina bili darivani, 1994. godine u Đakovu je osnovan karneval koji danas nosi ime Đakovački bušari.
Centralni događaj je velika pokladna povorka svih sudionika ulicama grada. U nekoliko dana održavanja okupi se tu oko 4000 sudionika iz svih krajeva, a program prati desetak tisuća ljudi.
Ispred zgrade Gradskog poglavarstva održava se ceremonijal preuzimanja vlasti, osniva se Bušarska republika, a gradonačelnik predaje ključeve grada Bušarima.
U sklopu Đakovačkih bušara održava se i zimski Gastro fest.
Osim Bušara iz Đakova i okolice te drugih krajeva Slavonije i Baranje, na Đakovačke bušare dolaze sudionici iz Sinja, Omiša, Župe Dubrovačke, Rovinjskog sela, Dobrinja, Makarske... Godine 2009. i 2011., na pokladnoj manifestaciji sudjelovale su i mohačke buše (Mađarska), pa su Đakovački bušari tih godina imali i međunarodni karakter.
Đakovački bušari su po broju sudionika i posjetitelja najveći karneval istočne Hrvatske i član su Hrvatske udruge karnevalskih gradova. Organizatori ove manifestacije su Turistička zajednica Grada Đakova i Grad Đakovo.
Info:visitdjakovo.com
STROSSMAYEROVI DANI
Strossmayerovi dani kulturna su manifestacija posvećena liku, djelu, idejama i porukama đakovačkog biskupa i mecene Josipa Jurja Strossmayera (1815.-1905.).
Sada već tradicionalna manifestacija ove je godine doživjela svoje deveto izdanje. Ovogodišnji Dani započeli su otvorenjem izložbe slika i skulptura Strossmayer i suvremenici u likovnoj umjetnosti u Muzeju Đakovštine. Predstavljeno je 30 Strossmayerovih portreta i skulptura, koji su za izložbu posuđeni iz Strossmayerove galerije, Moderne galerije i HAZU-a u Zagrebu te Galerije likovnih umjetnosti u Osijeku. O postavu je govorio ravnatelj Strossmayerove galerije u Zagrebu Borivoj Popovčak, nazvavši izložbu hommageom Josipu Jurju Strossmayeru kao osnivaču i pokrovitelju Akademije, ljubitelju umjetnosti i meceni.
Ovogodišnja je manifestacija usko vezana za 150. obljetnicu HAZU i progovorila je o Strossmayeru kao utemeljitelju Akademije. Stoga je i središnji događaj ove godine bio znanstveni skup pod nazivom „Biskup Strossmayer i Akademija“ kojem su nazočili eminentni stručnjaci, a skup je održan u Središnjoj nadbiskupijskoj knjižnici i arhivu.
Strossmayerovi dani nastavljeni su predstavljanjem knjige „Biskup Strossmayer i Crna Gora“ Milorada Nikčevića, a u katedrali je upriličen tradicionalni koncert Zagrebačke filharmonije.
Strossmayerovi dani završit će 8. listopada kada će predstavnici HAZU-a u povodu obilježavanja 150. obljetnice Akademije u katedrali sudjelovati na misi zahvalnici svome utemeljitelju J.J. Strossmayeru.
DIONIZIJEV FESTIVAL
Međunarodni susret kazališnih i lutkarskih akademija u Osijeku i Đakovu održava se u mjesecu ožujku.
Dioniz okuplja nekoliko stotina sudionika iz deset europskih zemalja.
Riječ je o nizu predstava, radionica, predavanja i inih događanja koje studenti, asistenti i nastavnici svih akademija održavaju tijekom sedam dana na nekoliko lokacija u Osijeku i Đakovu.
IVANJSKI KRESOVI
Predstavljaju smotru običaja vezanih uz blagdan Svetog Ivana u mjesecu lipnju.
Na pozornici u Strossmayerovom parku nastupaju kulturno-umjetnička društava s područja Slavonije koja njeguju ivanjske običaje. Manifestacija se održava uz vatru, simbol pomoći suncu koje poslije ravnodnevnice počinje gubiti snagu. Pritom se skuplja granje koje se onda zapali, a djeca i mladi ga preskaču. Ivanjski kresovi vezani su uz žetvene običaje i početak ljeta. Organizator Ivanjskih kresova je Savez kulturno-umjetničkih društava Slavonije i Baranje.
ĐAKOVAČKO LJETO
Obuhvaća splet kulturnih, sportskih i zabavnih priredbi koje obilježavaju kolovoz u gradu Đakovu.
ZVONILA SU ZVONA KATEDRALE NAŠE
Ovim događajem obilježava se obljetnica oslobađanja vojnih objekata i formiranja 122. brigade HV-a u Đakovu. Održava se u mjesecu rujnu.
SMOTRA POVIJESNIH I GRAĐANSKIH PLESOVA I STAROGRADSKIH PJESAMA HRVATSKE
Ministarstvo kulture RH je donijelo odluku da starogradsku pjesmu zaštiti kao nematerijalno kulturno dobro. Starogradskim pjesmama naziva se vrsta pjesama koje su nastale i još se izvode u gradovima, gradićima i selima Slavonije, Baranje i Srijema te na širem panonskom prostoru.
Oko Sv. Kate (krajem studenoga) svake godine od 1998. u Hrvatskom domu u Đakovu održava se Smotra povijesnih i građanskih plesova i starogradskih pjesama Hrvatske. Ovo je priredba koja ima za cilj očuvanje običaja, pjesme i plesa građanske tradicije i uvijek i ponovo izazove oduševljenje bogatstvom i raskoši građanskih kostima. Sudjeluju društva koja njeguju građansku tradiciju i običaje iz cijele Hrvatske. To je prva i jedina priredba ove vrste na državnoj razini. Savez KUD-ova Slavonije i Baranje, Turistička zajednica Grada Đakova i Grad Đakovo su osnivači i organizatori ove priredbe.
SVOME GRADU ZA BLAGDANE - ADVENT
Niz različitih priredbi: koncerti, izložbe, predstave, sajmovi, tribine…građankama i građanima grada Đakova povodom blagdana.
Advent u Đakovu održava se od početka prosinca do sredine siječnja.
Dok kristalna jeka zvona iz zvonika đakovačke katedrale što se izdižu iznad grada poziva putnike, namjernike da svrate u toplinu srca Slavonije, odzvanja širokom slavonskom ravni, ispod njih, u njezinu krilu, svio se najljepši adventski vijenac, u čijem središtu žubori voda. Simbol je to života koji protječe ovim gostoljubivim gradićem, koji svakog gosta napaja iskrenom dobrodošlicom, koji ga hrani mirisima Slavonije, delicijama ovog kraja, koji ga ogrće širokom slavonskom dušom, i dočekuje najtoplijim osmijehom. Dva zvonika, k'o dva stražara, bdiju nad svakim tko u njihovu sjenu zađe. Na širokom trgu velikana, biskupa Strossmayera, rodila se čarolija. Razlijeva se svjetlost adventskih svijeća, čuje se zvon praporaca s fijakera đakovačkog ponosa, njegovih lipicanaca. Tradicija je to duga više od pet stoljeća, a gizdavi lipicanci svu svoju raskoš i ljepotu pokazuju i na Božićnom balu. Ove godine, goste će povesti ponovno u prošlost, u raskoš dvorova u predstavi "Kraljevski konj".
U drvenim kućicama na adventskom sajmu, vrijedni slavonski ljudi nude svoje rukotvorine, proizvode, ono što simbolizira ovaj kraj. Šire se mirisi poznatih jela, pjevaju se tradicionalne božićne pjesme. I sama čarolija kao da pjevuši i poput lahora dotiče na trenutak adventski vijenac, pa onda kućice, pa klizalište. A klizalište.... dok ga s jedne strane svojom bajkovitom arhitekturom grli Nadbiskupski dvor, s druge ga čuva Bogoslovno sjemenište, a tik ispred njih, najljepša kulisa na svijetu, đakovačka katedrala. Imali što ljepše, nego u tom zagrljaju osluhnuti dječji smijeh, osjetiti radost razigranog djetinjstva i mladosti...
Uistinu, čaroliji nema kraja na adventu đakovačkog zavičaja.
Info: https://visitdjakovo.com/
SILVESTARSKA NOĆ
Nakon cjelogodišnjih obaveza i odricanja kraj godine je vrijeme za rezimiranje rezultata i opuštanje. Prijelaz iz stare u novu godinu prigoda je za zajedničko, ali neobavezno okupljanje na ulicama grada i veselje do zore. Po uzoru na mnoge europske gradove Nova godina se u Đakovu od 1998. godine dočekuje u miru i veselju uz glazbu i šampanjac na đakovačkom Korzu.
Okupi se na poznatoj đakovačkoj promenadi i do 10 000 ljudi želeći u društvu svojih prijatelja, sugrađana i gradskih čelnika ispratiti staru i dočekati Novu godinu. Za raspoloženje se uvijek dobro pobrinu đakovački glazbenici. Osnivači i organizatori Silvestarske noći su Turistička zajednica Grada Đakova i Grad Đakovo, koji na zadovoljstvo svih priredi bogati vatromet.